Hrvatska je europska zemlja čiji je geografski položaj na dodiru triju biogeografskih regija (mediteranska, alpinska, kontinentalna). Zbog širokog spektra različitih ekoloških uvjeta na relativno malom prostoru, njezina je bioraznolikost bogata. U Hrvatskoj će se Bioblitz održati na sedam područja kontinentalne Hrvatske:
Krapinsko-zagorska županija
Krapinsko-zagorska županija nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i pripada prostoru središnje Hrvatske. Zasebna je geografska cjelina koja se pruža od vrhova Macelja i Ivančice na sjeveru do Medvednice na jugoistoku. Zapadna granica je rijeka Sutla, a istočna granica je vododjelnica porječja Krapine i Lonje. Na sjeveru Županija graniči sa Republikom Slovenijom i Varaždinskom županijom, na zapadu sa Republikom Slovenijom, na jugu sa gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom, a na istoku sa Zagrebačkom i Varaždinskom županijom. Krapinsko-zagorska županija obuhvaća 25 općina i 7 gradova. Iako se površinom ubraja među manje županije, ima 17 zaštićenih područja u četiri kategorije: park prirode, spomenik prirode, značajni krajobraz i spomenik parkovne arhitekture. Površina zaštićenih područja iznosi 6522,01ha te je zaštićeno 5,3 % površine Županije. 10 % teritorija Županije, odnosno šest područja, uključeno je u Ekološku mrežu Natura 2000. Javna ustanova upravlja zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže u Krapinsko-zagorskoj županiji te obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanoga odvijanja prirodnih procesa i održivoga korištenja prirodnim dobrima, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u cilju praćenja očuvanosti prirode. Jedna od naših zadaća je zaštita prirode od invazivnih stranih vrsta s obzirom da se smatra da su one jedna od najvećih opasnost za biološku raznolikost nekog područja.
Park prirode Lonjsko polje
Park prirode Lonjsko polje nalazi se uz srednji tok rijeke Save uz koju se nalaze tradicijska seoska naselja s dobro očuvanom tradicijskom arhitekturom u drvu (hrast) te pripadajućim kulturnim krajolikom. Park prirode Lonjsko polje jedno je od najvećih i najbolje očuvanih prirodnih poplavnih područja u Europi. Svake se godine u Lonjsko, Poganovo i Mokro polje izlijevaju vode rijeke Save i njezinih pritoka. Zahvaljujući takvom periodičkom poplavljivanju Park prirode je jedinstvena riznica biološke raznolikosti ne samo u Hrvatskoj, nego na cijelom Starom kontinentu. Gotovo 60 % područja prekriveno je poplavnim nizinskim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Kada se poplavne vode povuku u korito rijeke Save, vlažni travnjaci postaju jedno od posljednjih područja u Europi gdje je očuvano tradicijsko pašarenje. Tamo stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima. Ovo je područje stanište za više od dvije trećine ukupne populacije ptica u Hrvatskoj. Njihova stabilnost ovisi o očuvanosti i kompaktnosti velikih kompleksa nizinskih poplavnih šuma i travnjaka. Područje je i jedno od najvažnijih mrjestilišta riječne ribe u cijelom dunavskom slijevu. Ekološki procesi i dinamika plavljenja su oblikovali specifičan način tradicionalnog korištenja zemljišta stvaranjem jedinstvenog mozaika antropogenih i prirodnih staništa važnih za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Usprkos naporima Ustanove u održavanju staništa te promicanju tradicionalnog korištenja zemljišta invazivne strane vrste (čivitnjača, prava svilenica, pajasen, dvornici, bodljikava tikvica, zlatnica ) sve su veća prijetnja biološkoj raznolikosti ovog rijetko očuvanog poplavnog područja u Europi.
Park Maksimir
Park Maksimir gradski je park zaštićen u kategoriji spomenika parkovne arhitekture s površinom od 356,21 ha. Gotovo polovinu parka Maksimir prekrivaju šume (47,0 %), desetinu područja prekrivaju livade (10,73 %), nešto manju površinu prekrivaju mozaici poljoprivrednih površina (6,93), dok najmanju površinu prekrivaju vodena staništa (3,0 %). Zahvaljujući raznolikosti staništa, park Maksimir je dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, te je jedno od najvažnijih područja Grada za očuvanje urbane bioraznolikosti. U parku Maksimir zabilježeno je preko 900 različitih vrsta biljaka i životinja. Najviše je biljnih vrsta (oko 600), preko 100 vrsta ptica, 14 vrsta šišmiša, 12 vrsta gmazova i vodozemaca te oko 150 različitih vrsta kukaca, za koje se novim istraživanjima očekuje i znatno veći broj. Među brojnim vrstama koje žive u parku Maksimir, njih 89 je strogo zaštićeno. Najveća prijetnja urbanoj bioraznolikosti je pojavnost invazivnih vrsta. U parku Maksimir je zabilježena 41 invazivna strana vrsta, od kojih su 23 biljne vrste, 15 vrsta beskralješnjaka, 6 vrsta riba i 1 vrsta kornjače. Od 23 zabilježene invazivne strane biljne vrste u parku Maksimir, najbrojnije su vrste iz porodice Asteraceae s 34 %, a prate ih Fabaceae i Balsaminaceae s po dvije vrste odnosno 8 %. Uzimajući u obzir rasprostranjenost, brojnost jedinki te prisutnost na različitim tipovima staništa, konkretnu i ozbiljnu ugrozu za autohtonu bioraznolikost parka Maksimir predstavljaju vrste jednogodišnja krasolika (Erigeron annuus), bagrem (Robinia pseudoacacia), perzijska čestoslavica (Veronica persica), žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima) i ambrozija (Ambrosia artemisiifolia).
Sisačko-moslavačka županija
Sisačko-moslavačka županija smještena je u južnom dijelu središnje Hrvatske. Graniči s pet županija, te na jugu s državom Bosnom I Hercegovinom. Sisačko-moslavačka županija ima površinu od 4468 km2 , što je oko 7,9 % kopnenog teritorija Republike Hrvatske. Na prostoru županije živi 140 549 stanovnika s gustoćom naseljenosti 31,46 stanovnik/km². Središte županije je grad Sisak. Prostor Sisačko-moslavačke županije može se podijeliti u tri geografske cjeline: gorska područja, brdsko-brežuljkasta područja i područja riječnih dolina, terasa i naplavnih ravni. Županija Sisačko-moslavačka na svom teritoriju ima 12 zaštićenih područja: Park prirode Lonjsko polje, posebni rezervati Cret-Đon-Močvar, đol Dražiblato, Krapje đol i Rakita, regionalni park Moslavačka gora, značajni krajobrazi Odransko polje, Sunjsko polje, Petrova gora i Kotar stari gaj, park šumu Brdo Djed, spomenik parkovne arhitekture Strossmayerovo šetalište te 20 područja ekološke mreže Natura 2000. Dvije ustanove upravljaju ovim zaštićenim područjima, JU PP Lonjsko polje i JU Zaštita prirode SMŽ. JU Zašitita prirode upravlja s 9 zaštićenih područja i 20 područja ekološke mreže Natura 2000. Neke od invazivnih stranih biljnih i životinjskih vrstama koje najčešće možemo prepoznati na području županije su ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), amorfa (Amorpha fruticosa), cigansko perje (Asclepias syriaca), crvenouha kornjača (Trachemys scripta) i barska nutrija (Myocastor coypus). Nacionalni planovi upravljanja pojedinim invazivnim stranim vrstama prepoznali su tu prijetnju i u programe uklanjanja invazivnih stranih vrsta uključili brojne ugrožene lokacije na području Sisačko-moslavačke županije.
Virovitičko-podravska županija
Virovitičko-podravska županija je ukupne površine 2.024 km², sa 70.660 stanovnika, smještena je na kontinentalnom dijelu Hrvatske na prostoru dodira središnje i istočne Hrvatske te je po svom zemljopisnom položaju poveznica Slavonije i Podravine. Lokalitet BioBlitz događanja nalazi se uz rijeku Dravu na području Ekološke mreže Natura 2000 (gdje se preklapaju područja očuvanja značajna za vrste i staništa-SAC s područjima očuvanja značajna za ptice-SPA sukladno Direktivi o očuvanju divljih ptica i Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore), šifra staništa HR1000015 Srednji tok Drave. Također, ovo bogato područje bioraznolikosti nalazi se u sastavu Regionalnog parka Mura-Drava, koji je prvi regionalni park proglašen u Republici Hrvatskoj. Regionalni park Mura-Drava ulazi u sastav Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između pet zemalja koji je proglašen 15. rujna 2021. godine i pod UNESCO-ovom je zaštitom. Ovo područje je i u sastavu Europskog Zelenog pojasa koji se proteže kroz 24 europske države. U blizini BioBlitz događanja nalazi se Spomenik parkovne arhitekture – skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi gdje je smješten Posjetiteljski centar Dravska priča koji je usmjeren na interpretaciju bioraznolikosti, edukaciju posjetitelja i očuvanje prirodne baštine. Ovim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije. Niti naša županija nije izuzeta od pojave invazivnih vrsta, o čemu se djelatnici Javne ustanove redovito educiraju. Samo neke od utvrđenih invazivnih stranih vrsta su amorfa (Amorpha fruticosa), prava svilenica (Asclepias syriaca) i vinobojka (Phytolacca decandra).
Grad Samobor
Grad Samobor smješten je u sjeverozapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske (Zagrebačka županija), na istočnim obroncima Samoborskog gorja, blizu Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Od glavnog grada Zagreba udaljen je 25 kilometara, a od susjedne Slovenije 4 kilometra pa ima izrazito prometno značenje. Grad zauzima ukupnu površinu od 250,7 km². Prema popisu stanovništva iz 2015. u njemu je živjelo 37.728 stanovnika. Zbog blizine glavnog grada jedno je od najomiljenijih i najstarijih izletišta u kontinentalnoj Hrvatskoj te je zbog toga pod jakim antropogenim utjecajem. Zadnje opsežnije istraživanje invazivne flore grada Samobora i njegove okolice provedeno je 2016, a u gradu je zabilježeno 36 invazivnih biljaka (5.29 po km2, 48% od ukupnog broja invazivnih biljaka Hrvatske). Najzastupljenije porodice bile su Asteraceae (13 svojti) i Poaceae (5 svojti), a najučestalije vrste bile su Erigeron annuus, Conyza canadensis, Veronica persica i Ambrosia artemisiifolia. U spektru životnih oblika prevladavali su terofiti (biljke koje preživljavaju u obliku sjemenki, 58%), a najviše invazivnih svojti bilo je podrijetlom iz Amerike (62,90%). Invazivne biljke grada Samobora rasprostranjivale su se najčešće pomoću vjetra (anemohorno, 31,78%) i pomoću životinja (zoohorno, 16,10%). Tijekom istraživanja zabilježeno je čak 24 različitih tipova staništa na kojima je zabilježena invazivna urbana flora, a staništa s većim brojem zabilježenih invazivnih vrsta su: Stambene kuće u nizu sa stražnjim vrtovima, pojedinačne kuće (29,32%) i Dvorišta i kućni vrtovi (26,09 %). Bioblitz će poslužiti za komparativnu usporedbu, daljnje istraživanje i gospodarenje invazivnim biljkama grada Samobora.
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje
Područje Žumberka i Samoborskog gorja 28. svibnja 1999. odlukom Hrvatskog sabora proglašeno je zaštićenom prirodnom vrijednošću: Parkom prirode. Njime upravlja Javna ustanova “Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje”. Radi se o brdsko-planinskom području ukupne površine 34.235 hektara. U pogledu biološke, krajobrazne i geološke raznolikosti, područje Žumberka i Samoborskog gorja predstavlja jedan od najvrjednijih prirodnih i kulturnih predjela kontinentalnog dijela Hrvatske kojega karakterizira jedinstvena mješavina prirodnih i doprirodnih šuma i prostranih travnjaka koji se mozaično izmjenjuju s kultiviranim krajolikom. Područje Parka prirode ujedno je i jedno od područja ekološke mreže Natura 2000 s 23 ciljne vrste te 14 ciljnih staništa. Danas nažalost i u ovom zaštićenom području pronalazimo brojne invazivne strane vrste, osobito one biljne, koje ovdje prije svega predstavljaju prijetnju bioraznolikosti, ali negativno utječu i na poljoprivredu te zdravlje ljudi. Od 2016.- 2018. djelatnici Ustanove i vanjski suradnici proveli su inventarizaciju biljnih invazivnih vrsta na području Parka. Neke od najčešće zabilježenih vrsta bile su Erigeron annuus (L.) Pers., Conyza canadensis (L.) Cronquist, Ambrosia artemisiifolia L. i dr. Pajasen Ailanthus altissima (Mill.) Swingle tada nije zabilježen unutar granica Parka prirode. Tijekom 2019. dobivene su dojave s terena da se ova vrsta proširila unutar granica zaštićenog područja. Pajasen se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Cilj nam je tijekom Alien CSI Bioblitz događanja obići područje Parka te utvrditi prisustvo i rasprostanjenost ove vrste unutar granica zaštićenog područja.
Vrste
Kako sudjelovati
Lako je uključiti se u događaj BioBlitz u Hrvatskoj! Ovdje su osnovne upute koje bi ti mogle biti korisne:
1. Preuzmi mobilnu aplikaciju “Invazivne vrste u Hrvatskoj” i registriraj se. Aplikacija je dostupna za IOS i Android uređaje, a može se besplatno preuzeti na mrežnim trgovinama App Store i Google Play.
2. Uključi se u BioBlitz događaj od 20. – 22. svibnja 2022. i dojavi nalaze invazivnih stranih vrsta putem mobilne aplikacije “Invazivne vrste u Hrvatskoj”
3. Dana 20. svibnja 2022. u 10 h prijepodne pridruži nam se na jednom od sedam Bioblitz događaja na kojima će biti organizirane kratke terenske edukacije od strane djelatnika javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.
- Krapinsko-zagorska županija: Središnje događanje održat će se u Krapini, kod OŠ A. Cesarec (46.168305, 15.863093) na transektu rijeka Krapinica – OŠ August Cesarec – jezero Dolac. Za više informacija posjeti https://www.zagorje-priroda.hr/ ili kontaktiraj Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije (email: info@zagorje-priroda.hr, tel: 049 315060, 091 3293356).
- Park Maksimir: Polazišna točka je na glavnoj aleji u parku Maksimir uz Vratarevu kućicu (45.820052, 16.016104). Zainteresirani posjetitelji i učenici OŠ Bukovac (članovi ekogrupe) će na transektu Vratareva kućica-Mogilska-Treće jezero uz vodstvo čuvarice prirode bilježiti nalaze invazivnih stranih vrsta. Za više informacija posjeti https://www.park-maksimir.hr ili kontaktiraj Javnu ustanovu Maksimir (email: lana.jelic@park-maksimir.hr, tel: 099 7077069).
- Park prirode Lonjsko polje: Sudionici, uključujući učenike srednje škole Viktorovac iz Siska će bilježiti dvornike uz rijeku Savu od Čigoča do Lonje (45.390555, 16.682777), dok će učenici srednje škole Tin Ujević iz Kutine bilježiti pravu svilenicu na sjevernom nasipu retencije Lonjsko polje južno od naselja Repušnica (45.482222, 16.695833). Za više informacija posjeti https://pp-lonjsko-polje.hr/, https://www.facebook.com/lonjskopoljehr/, i https://www.instagram.com/p/B_twimdpCqv/ ili kontaktiraj Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje (email: info@pp-lonjsko-polje.hr, valerija@pp-lonjsko-polje.hr, tel: 044 611190, 098 222081)
- Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje: Tijekom događaja cilj je obići područje Parka te utvrditi rasprostranjenost vrste žljezdasti pajasen. Za više informacija posjeti https://www.pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr/ ili https://hr-hr.facebook.com/ppzumberaksamoborskogorje ili kontaktiraj Javnu ustanovu Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje (email: katarina.malovec@pp-zumberak-samoborsko-gorje.hr, tel: 01 3327680).
- Sisačko-moslavačka županija: Polazišna točka događanja bit će gradsko kupalište Sisak (45.477115, 16.359558) na području ekološke mreže Natura 2000 HR2000642 Kupa. Sudionici, uključujući i učenike Tehničke škole Sisak će bilježiti odabrane invazivne strane vrste na nasipu dužine 2,7 km koji se proteže od gradskog kupališta Sisak do mosta Gromova. Za više informacija posjeti https://zastita-prirode-smz.hr/ ili kontaktiraj Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije (email: jupriroda.smz@sk.t-com.hr, tel: 044 679122)
- Virovitičko-podravska županija: Sudionici će bilježiti odabrane invazivne strane vrste u blizini rijeke Drave unutar područja ekološke mreže Natura 2000 HR1000015 Srednji tok Drave na lokalitetu uz nasip, područje šume topole (45.81676, 17.74612). Za više informacija posjeti http://virovitica-nature.hr/ ili kontaktiraj Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije (email: info@virovitica-nature.hr, tel: 033 722033)
- Town of Samobor: Učenici šestih i osmih razreda Osnovne škole Bogumila Tonija (uz dopuštenje ravnateljice Milene Kolarec, prof.) bilježit će sve invazivne biljke u gradu Samoboru na površini od oko 2.5 km2. Za više informacija posjetite www.invazivnevrste.hr ili kontaktirajte Boženu Mitić (e-mail: bozena.mitic@biol.pmf.hr, tel: 0915360661).
4. Nastavi dojavljivati nalaze invazivnh stranih vrsta i nakon događaja BioBlitz putem mobilne aplikacije “Invazivne vrste u Hrvatskoj” i na taj način doprinesi povećanju znanja o invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj. Za više informacija o invazivnim stranim vrstama u Hrvatskoj posjeti . www.invazivnevrste.hr.
Resursi
- Nikolić T., Mitić B., Boršić I. (2014): Flora Hrvatske: Invazivne biljke. Alfa d.d., Zagreb.
- Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja – Invazivne strane vrste: https://invazivnevrste.hr/
- Flora Croatica Database
- Invazivne strane biljne vrste Grada Zagreba
- Invazivne biljne vrste i mogućnosti uklanjanja
Zahvale
Predstavnice za provedbu događaja Bioblitz u Hrvatskoj su Dinka Matošević (Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko) i Božena Mitić (Sveučilište u Zagrebu, PMF, Biološki odsjek). Koordinatori za provođenje događaja Bioblitz na nacionalnoj razini su Petra Kutleša i Igor Boršić (Zavod za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja).
Na regionaloj razini događaj BioBlitz organiziraju javne ustanove za upravljane zaštićenim prirodnim vrijednostima kako slijedi:
- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije na području Krapinsko-zagorske županije
- Javna ustanova “Park prirode
- Žumberak – Samoborsko gorje” na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje Javna ustanova Maksimir na području parka Maksimir
- Javna ustanova Park prirode Lonjsko polje na području parka prirode Lonjsko polje
- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije na području Sisačko-moslavačke županije
- Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije na području Virovitičko-podravska županije
Događaj Bioblitz na području grada Samobora organiziraju Božena Mitić (Sveučilište u Zagrebu, PMF, Biološki odsjek) i Diana Vlahović (Osnovna škola Bogumila Tonija, Samobor).
